Novost
Procjena vremena: zašto uvijek traje duže
Student kaže da će mu trebati pet sati, a posao traje petnaest. To nije lijenost nego greška u računu, i pravi je skoro svako ko prvi put procjenjuje. Evo gdje se krije vrijeme koje nisi računao.
SavjetiObjavljeno 06.10.2026.
Procjena u glavi je procjena najboljeg dana
Kad te neko pita koliko ti treba, u glavi odigraš posao bez prekida. Sjedneš, uradiš, pošalješ. Tako izađe najkraće moguće vrijeme, a stvarni posao tako ne ide. Zazvoni telefon, nešto ne radi, klijent ne odgovori dan i po. Zato broj koji ti prvi padne na pamet uzmi kao donju granicu, a ne kao procjenu. Ako ga odmah kažeš naglas, već si se obavezao na najbolji scenario.
Razbij posao na korake od dva sata
Uzmi papir i ispiši sve korake. Za web stranicu za kafić to je razgovor s vlasnikom i prikupljanje teksta i slika, skica izgleda, izrada početne stranice, stranice s jelovnikom i kontaktom, testiranje na telefonu i objava. Svakom koraku daj sate. Ako korak ne možeš procijeniti na manje od dva do tri sata, razbij ga dalje. U velikom koraku se krije ono što si zaboravio. Kad završiš, zbroji. Zbir je skoro uvijek veći nego što si mislio na početku, i to je dobro, jer si to saznao prije nego što si rekao rok.
Gdje curi vrijeme
Četiri mjesta se ponavljaju u gotovo svakom poslu. Prvo je čekanje. Klijent treba dva dana da pošalje logotip, a tvoj rok teče dalje. Drugo su ispravke, jer skoro svaki posao ima bar jedan krug izmjena. Treće je učenje. Ako prvi put radiš s alatom koji ne poznaješ, dodaj sate za čitanje uputa i pogrešne pokušaje. Četvrto su sitnice oko posla, a to su poruke, slanje fajlova i poziv od petnaest minuta koji se otegne na sat. Nijedno od ova četiri mjesta nije u opisu zadatka. Zato ih niko ne računa, a zato i jedu sate.
Dodaj rezervu i javi je
Na zbir sati dodaj trećinu za ispravke i čekanje. Rok koji kažeš klijentu neka bude malo duži od tvog računa. Ako ti treba pet radnih dana, reci sedam. Ako završiš za pet, klijent dobija posao ranije nego što je očekivao, a to pamti. Suprotno je gore. Rok koji probiješ za dva dana ostavi gori utisak nego rok od početka postavljen na sedam.
Poslije posla provjeri koliko si pogriješio
Zapiši koliko si stvarno radio, a ne koliko si planirao. Ako si procijenio deset sati, a potrošio sedamnaest, imaš svoj koeficijent. Sljedeći put pomnoži procjenu sa 1,7. Poslije tri ili četiri posla broj se ustali i procjenjuješ bolje nego većina ljudi s kojima ćeš raditi. To je i razlog da cijenu računaš iz sati, a ne iz osjećaja. Pogrešna procjena vremena nije samo kasnjenje. Pomnožena sa cijenom po satu, to je novac koji si radio džabe.